tesanj - grad kome se rado vracam

- znamenite licnosti - tesanj u legendama -
tesanj | o stranici | historija | geografija | hronologija | gradevine | legende | kontakt

nazad       TESANJ      naprijed

Musa Cazim Catic

- pjesnik i boem -     

      Catic je roden 1878. godine u Odzaku, a umro u Tesnju 1915. godine. Sa svojih 37 godina zivota ostvario je bogat pjesnicki opus i ostavio bosanskohercegovackoj knjizevnosti djela velike umjetnicke vrijednosti. Cjelokupno njegovo stvaralastvo vezano je za Tesanj. Pjesnik se i sam smatrao Tesnjakom. Sebi je tako davao i imena poput Sairi Tesnjevi i Tesanjali Musa.
      U Tesnju zavrsava mekteb, osnovnu skolu i medresu. U medresi je ucenik kod poznatog tesanjskog muftije Mesuda ef. Smailbegovica. Na daljnje skolovanje odlazi u Carigrad. Tamo, uz ostalo, uci jezike - turski, arapski i perzijski - i dobro upoznaje orijentalnu knjizevnost.
      Bohem po prirodi, brzo se vratio u Bosnu i svoj Tesanj. Potom u Sarajevu zavrsava Sudacku seriatsku skolu i upisuje se na Pravni fakultet u Zagrebu. Tamo se susrece sa hrvatskim knjizevnikom Matosem i krugom knjizevnika bliskih Matosu. Pocinje da saraduje u brojnim knjizevnim listovima. Iskazuje se na pjesnickom polju, ali teznja za vjecitim promjenama vraca ga ponovo u Tesanj. Zatim odlazi u Mostar i ureduje list "Biser". I u takvim okolnostima, kada ga vec napada opaka bolest tog vremena, tuberkoloza, on stvara mnogo. Izdvaja se po visokim umjetnickim ostvarenjima u njegovim djelima. Posebnu paznju posvecuje ritmu i muzici stiha.
      Njegova poezija svrstava se u red najvisih evropskih i svjetskih umjetnickih dometa. Stoga se njegovu djelu citalac uvijek iznova vraca.

Prica o zlatnom dobrotvoru



     Tesanj: mjesto, kasaba, grad, kao da se krije u pticijem gnijezdu. Tajanstven, naocigled cudan. Blizak. Vise blizak od drugih. Tako kazu. Po onome sto s vremena na vrijeme iznjedri, zasja i zablista. Njemu pripisuju bogatu historiju, dugu tradiciju, vrijedne kulturne spomenike. Kazu - ima znamenite ljude koji sve to cuvaju od zaborava.
    U Tesnju je roden i Safet Hadzihasic, krojac. Cijelog zivota bavio se sivanjem odijela od koze. Skroman i stedljiv, bez porodice, Safet je umio samo da radi. Druzio se tek toliko da se ponekad odmori od napornog posla.
     I tako prode 35 godina rada, a Safet svoj trud i veliko umijece u poslu pretvori u zlato. Zaradio Safet 31 kilogram zlata, sto bi se kazalo - preteklo od svakodnevnice.
      Razmislja i promislja, on, sta sa zlatom? Kao i sve drugo u zivotu - prolazno je, zakljucuje. Ipak ce nesto uciniti za pomen, za trajanje ovog grada. Jednog dana svoju tajnu skromno ce saopstiti Salihu Saricu, u to vrijeme predsjedniku Opcine. Kao dobri prijatelji nasli su rijesenje - zlato ce dati za gradnju Doma kulture u Tesnju. U 1979. godini vec se nazirala bjelina gradevine, a maja 1980. Dom je primio i prvog gosta. Bio je to Safet Hazdihasic u drustvu onih koji su mu pomogli u ostvarenju njegove ideje.





KUDRET VODA



Kudret voda Tesanj oplavila
od hamama do Kantica gaja,
i od gaja do Bukvica hana,
Lijepe dvore Bukvic- Hasan-age
i u njima lijepu djevojku.
Govorila lijepa djevojka,
govorila svojoj miloj majci:
"Uci, majko, dovu do jacije,
i ti bacaj bakreno posude
Bacaj moje vezene peskire,
nek se kudret voda zaustavi
Da moj Mujo meni sretno prode...


TESANJ



     Davno je bilo. Istina ljudi su se jedva sjecali. To su im pricali ljudi koji su od njih bili daleko stariji.
U Tesnju je stanovao neki ban. Dvori su mu se bijelili na vrhu Gradine. Umre iznenada tom banu zena, a on osta sam sa kcerkom. Pripovjeda se da takve ljepotice nije bilo na daleko. Otac ju je mnogo volio i pazio. Nije bilo zelje koju joj nije ispunio. A ona je od svega najvise voljela tresnje i stalno ih je jela. Da bi djevojka uvijek imala tresanja, ban naredi svojim podanicima da svako mora na svom imanju imati po nekoliko zasada raznovrsnih stabala tresanja. Pa zato kad proljece dode sva se okolina i grad zabijeli od tresnjeva behara. A kako su putnici najvise u to doba dolazili oni gradu dadose ime - Tresanj - Tesanj.


KUDRET VODA



     U brdu Paklenica ima Kudret-voda. Dva puta je poplavila Tesanj a i treci put ce najgore, ama se ne zna bas kada ce. Kad navre sve odnese pred sobom. Jedini spas je pobjeci na Gradinu. Zadnji put kada je naletjela nije se primirila dok ne odnese jednu djevojku. Sve utece na Gradinu, samo ta djevojka osta na meraji pokraj Sahat-kule. Zanijela se u vez, pa nit je sto cula niti vidjela, te je voda odnese, k`o da je nikad nije bilo. Osta samo pjesma:

"Kudret-voda Tesanj poplavila,
isplavila Fatu na tabutu".


Kad se voda primirila i povukla onda svijet poce u onaj izvor Paklenicu bacat bakreno posude i djevojacke darove, jer kazu onda plavit vise nece.

Design by KABOSS


  

pjesnik i boem

      Pored pjesnika Catica brojne su i druge licnosti ciji je znacaj i pojava za Tesanj veliki: Adem-aga Mesic, veleposjednik, bankar i politicar, pisac i doglavnik NDH. Potom Hamzalija Ajanovic, profesor slavistike, pjesnik i politicar, Ibrahim-pasa Novoseherlija, covjek sa ovih prostora koji ce obnasati polozaj vezira Turskog carstva, Ibrahim-pasa Tesnjak, valija Bosne, Mehmed ef. Kassam, profesor na Aja Sofiji, fakultet u Istambulu, roden u Tesnju, Abdulvehab Ilhamija, veliki borac za bosanski jezik i knjizevnost, pjesnik ilahija i kasida, skolovao se i radio u Tesnju. Gazi Ferhad-beg, osnivac Tesnja ranog turskog perioda, vakif Ferhadije dzamije i brojnih vakufa na podrucju Tesnja. Mesud ef. smailbegovic, muderris na tesanjskoj medresi, ucitelj pjesnika Muse Cazima Catica i veliki poznavalac orijentalnih jezika, turskog, arapskog i perzijskog. Bio je i tesanjski muftija. Nezaobilazni su i Salih Mesic, sakupljac narodnih pjesama sa ovog podrucja, Rudolf Zaplata, takoder Tesnjak, inace historicar i osnivac Umjetnicke galerije pri Zemaljskom muzeju u Sarajevu, pjesnik Resad Kadic, narodni heroji Huso Hodzic i Nisim Albahari, te iz novije historije Meho Bajraktarevic, kulturni i javni radnik iz Tesnja i Safet Hadzihasic, privatni krojac koji je za izgradnju Doma kulture u Tesnju 1974. godine poklonio 29 kilograma zlata.

Tesanj u legendama


(Preneseno iz knjige Momcila Spasojevica: "Legende pousorja")

Tragovi o tesanjskoj burnoj historiji su veoma oskudni. Bas zbog toga prisutnost Tesanja u legendama je dosta velika. Brojni dogadaji i zbivanja sacuvani su u ovim oblicima kazivanja. Izdvojicemo nekoliko legendi koje su neposredno vezane za Tesanj.

AT MEJDAN



     Stari ljudi su pricali da je na At-Mejdanu za vrije Ugara bila velika bitka. Bila je tako teska da su se ljudske kosti godinama kasnije pojavljivale razasute po okolnim njivama... Tada grad nije bio gdje je sada, vec u Sejmen polju. Neki Tesnjak odseli odavde i zametnu Tesanj


TESA



     Bila tri brata, te zidali grad. Sto bi oni obdan izidali, obnoc bi se obrusilo. Neko ce im potom reci da ne mogu grad podici sto u njegov bedem nece uzidati zenu. Kako sva tri brata bise ozenjena, rekose da ce uzidati zenu onoga cija sutra rucak donese. Zenama nisu smjeli nista reci. Dva starija brata kazase svojim zenama tajnu, pa rucak donese zena najmladeg brata, iako na nju nije bio red.
Zazidase je u desni zid iznad Zvecaja. Kako joj Tesa bi ime i grad po njoj nazvase Tesanj.

Ahmet Hundur, izlozba "Strah"



ZIDANJE DIZDAREVE KULE



     Poceli Turci u Tesnju zidati kulu za dizdara, ali im se gradnja na zlo okrenu. Sto bi obdan zazidali obnoc bi se to obrusilo. A ni obdan posao nije isao. Ponekad bi se srusio zid ili nesto desilo drugo. Zakljucise da to nije cista posla pa odlucise da hodzu pitaju.
Otidu oni hodzi, a on ce im onda reci da su to sejtanska posla i neka nadu neku Vlahinju, tek porodenu, pa u kulu uzidaju.
U varosi nadose takvu zenu, otese joj dijete a nju odvedose. Odmah je zazidase, samo joj na prsima ostavise otvore da moze dijete dojit. Poslije zene koje nisu imale mlijeka za dojenje djece, dodu i nastruzu one bjeline i imale bi poslije dovoljno mlijeka. I tako Turci kulu podigose. Tako ona i danas na istom mjestu stoji.


ZLATNI CESALJ



     Bilo je to ovako.
Bio ovdje neki ban, veliki glavar cije je imanje bilo sve sto se vidi odavde do Save. Imao je lijepu i mladu zenu, pa sto god ona zazeli on joj udovolji zelji. Kako su mu dvori bili na vrhu Gradine, jednom, kada se banovica cesljala, ispadne joj iz ruke zlatni cesalj dolje niz bedeme. Ona ce onda reci: Ode moj tresanj. Cesalj ne nadose, ali ban po zelji svoje zene nazva grad Tesanj, a prije toga se on nekako drukcije zvao.